Postoji li doista „pivski trbuh“?

Postoji li doista „pivski trbuh“?

Znanstveno potvrđeno da umjereni unos piva ne utječe na stvaranje „pivskog trbuha“ – Pretjerivanje s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultira gomilanjem masnog tkiva

Godine 2013. u uglednom časopisu Nutrition Reviews objavljen je pregled svih istraživanja koja su se bavila povezanošću unosa piva s većim opsegom struka i debljinom. Studije su pokazale kako nema dokaza da umjeren unos piva (<0,5 l/dan) utječe na opseg struka ili pojavu debljine. Nasuprot tome, u populaciji koja konzumira više od 1 l piva dnevno ili više od 4 l tjedno izgledno je nakupljanje kilograma u predjelu struka, ali i općenito suvišnih kilograma, osobito kod muškaraca.

Pivo ima sličnu energetsku vrijednost kao mlijeko i nema nikakvih „skrivenih“ spojeva koji bi poticali debljanje, posebice nastanak „pivskog trbuha“. Pretjerivanje s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultirat će gomilanjem masnog tkiva.

Može se zaključiti da na postojanje „pivskog trbuha“ utječe jedino količina piva ili bilo kojeg drugog pića ili hrane koju konzumiramo, ali i način života. Ne postoji mehanizam koji bi utjecao na skladištenje masti u predjelu trbuha kao posljedica konzumacije piva.

Hranjive tvari iz piva

Više od 90 posto piva čini voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Pivo ne sadržava masti, ima nizak udio proteina, a ugljikohidrati uglavnom potječu iz ječma. Kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine skupine B koji ostaju u pivu. Pivo sadržava i mnogobrojne elemente u tragovima i minerale poput željeza, kroma, bakra, silicija i kalija. Njihova količina ovisi o podrijetlu sirovina, načinima pripreme i proizvodnom procesu. U pivu se nalazi širok spektar biološki aktivnih komponenti s povoljnim učinkom na zdravlje podrijetlom iz bilja. Riječ je o fitokemikalijama, posebice polifenolima, a najviše se nade polaže u fitokemikaliju iz hmelja – ksantohumol, koji predstavlja gorku tvar u pivu, a ima mnogobrojna blagotvorna djelovanja.