Najstarije alkoholno piće u svijetu

Najstarije alkoholno piće u svijetu

Pivo je nakon čaja najpopularnije piće na svijetu u kojemu uživamo već duže od 6000 godina – U Hrvatskoj se godišnje konzumira 75 litara piva po glavi stanovnika, dvostruko manje nego u Češkoj

Pivo je najstarije i najraširenije alkoholno piće u svijetu kojega karakterizira mali udio alkohola te osvježavajuća i karakteristična aroma. Taj hranjivi napitak ima iznimno bogatu povijesnu, kulturološku i sociološku ulogu. Za proizvodnju piva koriste se samo četiri prirodna sastojka – voda, slad, hmelj i kvasac, što je u skladu sa Zakonom o čistoći piva koji seže iz davne 1516. godine (njem. Reinheitsgebot). Prema tom Zakonu, za proizvodnju piva smiju se koristiti samo slad, hmelj i voda, a poslije je taj popis dopunjen pivskim kvascem, za koji se u vrijeme Reinheitsgebota još nije znalo.

Šest tisuća godina duga povijest

O pivu postoji velik broj povijesnih činjenica, pa tako vlada uvjerenje da je najstariji zapisani recept upravo onaj za pivo te danas znamo da u pivu uživamo već duže od 6000 godina. Drevni zapisi svjedoče i o medicinskoj primjeni, a koristilo se i kao sastojak u farmaciji, u pripremi različitih ljekovitih pripravaka.

Znanje o proizvodnji piva pristiglo je do nas s Bliskog istoka. Brzo se preko zapadne Europe proširilo na sjevernu, gdje se pivo udomaćilo. Zbog hladne klime koja ne pogoduje uzgoju vinove loze, pivo je tamo u rekordnom roku postalo svakodnevno piće. Čak i danas je nacionalno piće u Češkoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Važnu ulogu u njegovom prihvaćanju imali su svećenici koji su u samostanima pivo proizvodili za sebe i okolne krajeve te koji su poboljšali prvotnu inačicu piva.

Koliko piju Europljani?

Prema posljednjim službenim podatcima, Česi su prvaci po godišnjem broju ispijenih litara piva. Oni prosječno godišnje popiju 143 litre, a Hrvati piju dvostruko manje: 75 litara po glavi stanovnika.

Izvor: Beer statistics 2017 edition (Brewers of Europe)

Djeluje regenerirajuće, krijepi, tonizira i hidratizira organizam te je prirodni izvor vitamina, minerala, ugljikohidrata te pojedinih aminokiselina i flavonoida, poznatih i važnih antioksidanasa. U prilog tome govore i rezultati nedavno provedenih istraživanja koji ističu važnost učinka pojedinih sastojaka piva na cjelokupni metabolizam te na koji način odgovorna i umjerena konzumacija piva može doprinijeti prevenciji i liječenju određenih bolesti i stanja.

Hranjive tvari iz piva

Više od 90 posto piva čini voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Pivo ne sadrži masti, ima nizak udio bjelančevina, a ugljikohidrati uglavnom potječu iz ječma. Kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine skupine B koji ostaju u pivu. Pivo sadržava i mnogobrojne elemente u tragovima i minerale poput željeza, kroma, bakra, silicija i kalija. Njihova količina ovisi o podrijetlu sirovina, načinima pripreme i proizvodnom procesu. U pivu se nalazi širok spektar biološki aktivnih komponenti s povoljnim učinkom na zdravlje podrijetlom iz bilja. Riječ je o fitokemikalijama, posebice polifenolima, a najviše se nade polaže u fitokemikaliju iz hmelja – ksantohumol, koji predstavlja gorku tvar u pivu, a ima mnogobrojna blagotvorna djelovanja.

Preporučena je samo umjerena konzumacija

Umjereno znači 1 pivo (3 dl) dnevno za žene i 2 piva (6 dl) dnevno za muškarce, a prekomjerno konzumiranje bilo koje vrste alkoholnog pića djeluje razorno i na zdravlje tijela, i na psihu, i na okolinu. S druge strane, postoje skupine kojima se konzumacija alkohola ne preporučuje, a to su djeca, adolescenti, trudnice, osobe izložene riziku od alkoholizma, bolesnici s kardiomiopatijama, srčanim aritmijama, depresijom te bolestima jetre i gušterače.