Manje poznate činjenice o pivu

Manje poznate činjenice o pivu

Pivo je nakon čaja najpopularnije piće na svijetu u kojemu uživamo već duže od 6000 godina – U Hrvatskoj se godišnje konzumira 79 litara piva po glavi stanovnika, dvostruko manje nego u Češkoj

O pivu postoji velik broj povijesnih činjenica, pa tako vlada uvjerenje da je najstariji zapisani recept upravo onaj za pivo. Većina arheoloških nalaza ukazuje na to da su za fermentaciju znali već 4000. godine prije Krista, a smatra se da su prva piva radili u drevnoj Mezopotamiji. Stoga danas znamo da u pivu uživamo već duže od 6000 godina. Drevni zapisi svjedoče i o medicinskoj primjeni, a koristilo se i kao sastojak u farmaciji, u pripremi različitih ljekovitih pripravaka.

Znanje o proizvodnji piva pristiglo je do nas s Bliskog istoka. Brzo se preko zapadne Europe proširilo na sjevernu, gdje se pivo udomaćilo. Zbog hladne klime koja ne pogoduje uzgoju vinove loze, pivo je tamo u rekordnom roku postalo svakodnevno piće. Čak i danas je nacionalno piće u Češkoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Važnu ulogu u njegovom prihvaćanju imali su svećenici koji su u samostanima pivo proizvodili za sebe i okolne krajeve te koji su poboljšali prvotnu inačicu piva.

Danas je pivo drugo najpopularnije piće na svijetu, nakon čaja. Česi su prvaci po godišnjem broju ispijenih litara piva. Oni prosječno godišnje popiju 156 litara, a Hrvati piju dvostruko manje: 79 litara po glavi stanovnika. Po tome smo slični prosječnom Amerikancu.

Osim uživanja u specifičnom okusu i aromi, pivo pruža i pregršt korisnih sastojaka, hranjivih tvari i biljnih spojeva s korisnim učinkom na zdravlje. Potencijalne blagodati umjerenog ispijanja piva vežu se uz zdravlje srca i krvnih žila, kostiju, smanjenje razine stresa i bolji san te kognitivne funkcije. Općenito, čini se da osobe koje umjereno piju pivo imaju bolji zdravstveni status i dulji životni vijek, a sociološke studije pokazuju da pivo igra važnu ulogu u društvenom životu i povezivanju ljudi.